Rovinj gleda prema arhipelagu od 22 otoka, a dva su dovoljno blizu — i dovoljno zanimljiva — da se oko njih organizira cijeli dan. Oba imaju uvale za kupanje, borove šume i staro kamenje; do oba se dolazi kratkom vožnjom brodom iz grada. I oba su, prije stotinjak godina, potpuno promijenila dva ekscentrična plemića koja su uložila fortune pretvarajući golo kamenje u vrtove — djelomično, čini se, da bi nadmašili jedan drugoga.

Ukratko

• Sveta Katarina — najbliži otok, svega 5 minuta vožnje. Pošumljeni otok s hotelom, s laganim pristupom moru na platformama okrenutim prema Starom gradu. Opuštena polusatna ili poludnevna avantura.
• Crveni otok — oko 15 minuta vožnje, i veći: dva otočića spojena nasipom, više plaža i ostaci srednjovjekovnog samostana.
• Kako doći — hotelski brodovi voze po redu vožnje s gata Delfin; iz gradske luke voze i neovisni taksiji na vodi.

Dva otoka, dva suparnika

Kad vidiš koliko su ovi otoci zeleni, pomisliš da je to prirodno. Nije. Na Crvenom otoku, tršćanski industrijalac baron Georg Hütterott kupio je otok 1890. i posadio ga mediteranskim i egzotičnim vrstama. Nedaleko, na Svetoj Katarini, poljsko-litvanski grof Ignaz Milewski učinio je gotovo isto nakon 1905. — dopremao brodovima zemlju da pokrije goli krš i pošumio otok od nule. Obojica su živjela u isto doba i, prema lokalnoj predaji, bila su suparnici — svaki je htio imati ljepši vrt od drugoga. Rovinj je na kraju izašao kao pobjednik: zajedno su gradu ostavili dvije od najstarijih umjetno zasađenih šuma na hrvatskoj obali.

Sveta Katarina — otok na pet minuta

Sveta Katarina leži tik nasuprot luke, jedva pet minuta brodom. Trinaeest hektara guste šume — botaničari su prebrojali više od 450 biljnih vrsta — dovoljno malo da ga obiđeš pješice za sat vremena, s hotelom ugrađenim u ljušturu vile grofa Milewskog. U srednjem vijeku ovdje je bila pustinjačka hospicija, a potom mali servatski samostan čiji je posljednji fratar umro 1779.; Milewskijeva vila zamijenila je taj svijet Belle Époque ambijentom (planirao je čak i kasino u njoj).

Istočna strana, zaštićena i okrenuta prema gradu, ima mirne uvale s kamenim i betonskim platformama za kupanje te pogled na Stari grad i zvonik Sv. Eufemije. Zapadna strana je divlja — tu su skočišta u more koja mještani zovu Zlatna, Srebrna i Brončana stijena, s visine i do oko 15 metara u bistru vodu. Više detalja na našoj stranici o plaži Sveta Katarina.

Crveni otok — samostan, tvornica, dvorac

Crveni otok — zašto se tako zove, nitko ne zna pouzdano; najčešće se pretpostavlja da je razlog boja tla — zapravo su dva otočića, Sveti Andrija i Maškin, spojena niskim šljunčanim nasipom. Sa svojih oko 24 hektara najveći je otok u arhipelagu, otprilike petnaest minuta vožnje, i ima bogatiju povijest. Na Svetom Andriji stajao je benediktinski samostan još od 8. stoljeća, vezan uz veliku opatiju u Ravenni; redovnici su otišli u 13. stoljeću, franjevci su obnovili crkvu 1454., a Napoleonova uprava ukinula je samostan 1809. Potom slijedi čudno poglavlje: tijekom 19. stoljeća kompleks je postao tvornica cementa, a stari crkveni zvonik služio je kao tvorničan dimnjak. Baron Hütterott kupio je otok 1890. i pretvorio samostan u svoju ljetnu rezidenciju — Franz Ferdinand posjetio ga je 1910. Stari dvorac danas čuva mali pomorski muzej.

Sveti Andrija ima uređene stjenovite i šljunčane plaže s punom infrastrukturom, obiteljski šljunčani prostor kraj luke te Island Hotel Istra ako želiš prenoćiti — hotelski restoran Anno Domini 547 smješten je u Hütterrottovoj staroj rezidenciji i ime je dobio po godini osnivanja samostana. Prijeđeš li nasipom na Maškin, naći ćeš se u divljini i šumi, s mirnim uvalama i dugogodišnjim naturističkim dijelom. Više na našoj stranici o plaži Crveni otok.

Kako doći: brodovi

Postoje dva načina da se prebacite na otoke — vrijedi znati razliku. Hotelski brodovi voze po redu vožnje s gata Delfin (kod kružnog toka južno od Starog grada, gdje je i parkiralište) — otprilike svakih sat vremena, češće u visokoj sezoni; hotelskim gostima je besplatno, a za posjetitelje koji dolaze samo na dan košta nekoliko eura (oko 12 € povratno do Crvenog otoka). Gat Delfin ima svoju malu ironiju: Milewski je običnim Rovinjcima zabranio pristup svom otoku i izgradio im ovo kopneno kupalište kao utjehu — a sad je upravo odatle polazišna točka za brod. Alternativno, privatni taksiji na vodi voze iz gradske luke kroz sezonu — bez voznog reda, jednostavno se ukrcaš. U oba slučaja ponesi gotovinu i provjeri kad ide zadnji brod natrag. Za dulje izlete iz iste luke — Lim, Brijuni i izleti pri zalasku sunca — pogledaj naš vodič za brodske izlete.

Potopljeni grad ispod mora

Još jedna priča za brod. Rovinjski ribari odavno pričaju o Cissi — drevnom gradu za koji se kaže da je potonuo u more kraj Svetog Andrije, a njegovi zidovi i ulice i danas hvataju mreže na morskom dnu. Povjesničari to smatraju legendom, ali Hütterottu se toliko svidjela da je svoju knjigu gostiju nazvao Cissa Insel. Za mirnog dana ronioci uz Crveni otok i danas javljaju da vide kamenje na dnu.

Savjeti za dan na otocima

• Papuče za vodu dobro dođu — plaže su stjenovite i šljunčane, bez pijeska.
• Ponesi vodu i nešto za zasjenu — barovi postoje, ali cijene su otočne.
• Kreni rano ili kasno poslijepodne u srpnju i kolovozu; oko podneva je najgužvije.
• Odaberi jedan ili obiđi oba — Sveta Katarina je odlična za poludnevni izlet; Crveni otok zaslužuje više vremena.

Ostаješ dulje i tražiš smještaj blizu vode? Naš vodič gdje odsjesti u Rovinju pokriva predjele uz luku.